Kako jezera stare i propadaju – eutrofikacija

lis. - 06 2014 | By

stublaja izumire 2

Često sam puta razmišljao o uginuću ribe na jezeru Stublaja koje se dogodilo prije nekoliko godina, šta je pruzrokovalo jednu  veliku ekološku katastrofu, odgovor na to pitanje nisam našao. Postojala su razna nagađanja o eventualnim uzrocima, no niko se zvanično nije izjasnio mada je voda nakon pomora ribe analizirana na više instituta. I dalje u toku ljetnih mjeseci boja vode se na jezeru promijeni i to traje nekoliko dana. Voda dobije nekakvu boju koja najviše podsjeća na boju cigle. Sve to bude i prođe, sportski ribolovci komentarišu da se radi o algi. I pored takvih dešavanja ništa se ne preduzima da se situacija stabilizuje i da se pomogne tom jezeru koje je čini mi se u fazi izumiranja. I dalje u toku ljetnih mjeseci, kada je nizak vodostaj, a velika temperatura vode, dešava se da riba „puši“tj jata riba onako polumrtvih izađu na površinu vode boreći se za kiseonik koji im život znači. Ta su dešavanja u ranim jutarnjim satima, dok se sve vrati u normalu sa pojavljivanjem sunca.

stublaja pomor
Pročitah sasvim slučajno jedan članak u ribarskim novinama pod naslovom „šta je eutrifikacia“, i čini mi se da nađoh djelomičan odogovor na pitanje koje sam predhodno postavio.

Eutrofikacija – starenje jezera

Eutrofikacija označava proces starenja jezera prilikom čega dolazi do značajnih hemijskih promjena kvaliteta vode, te promjena u sastavu i strukturi zajednica. Propadanje jezera u prirodi traje dugi niz godina. Svako jezero u nastanku je slabo produktivno, tj sadrži veoma malo hranjivih tvari potrebnih za razvoj biljaka. Prolaskom vremena hranjive stvari se akumuliraju i uzrokuju intezivan rast biljaka a samim tim porast životinja. Uginule biljke i životinje padaju na dno povečavajući sloj sedimenta. Jezero se polako vremenom zatrpava pretvarajući se u baru i močvaru. Postepeno se potpuno isuši a život na tom tlu pronalazi kopneno bilje. Na kraju jezero u cijelosti nestane, a njegovo mjesto zauzme trava i šuma. Koliko traje ovaj postupak zavisi od niza faktora kao što je dubina jezera, temperatura, klima i dotok hranjivih materija. Ako je jezero dublje, dotok hranjvih stvari sa kopna je mali, a klima hladnija proces eutrofikacije je spor i može da traje stotinama godina. Čovjek je svojim aktivnostima bitno ubrzao proces starenja mnogih voda. Povećanjem gradova i sela, povećanjem proizvodnog ciklusa sa većom količinom umjetnih gnojiva i organskih tvari koje otpadnim vodama ulaze u vodotoke svakao negativno utiču na stanovnike voda. Za razvoj i rast biljaka od velike su važnosti soli dušika i fosfora kisik i ugljen dioksid. Od svih nabrojenih tvari u normalnim okolnostima fosfora ima najmanje u vodi. Budući da je u minimumu, fosfor diktira razvoj biljaka. Povećanje količine fosfora dovodi do obilnog razvoja malih mikroskopskih biljaka /algi/ u planktonu i ostalog vodenog bilja. Razvoj algi može biti toliko snažan da zelenosmeđe nakupine prekriju čitavo jezero – kaže se jezero cvijeta. Alge odumiru padaju na dno i tu budu razgrađene od bakterija i drugih mikroorganizama. Kako je za proces razgradnje potreban kisik, na dnu jako produktivnijih jezera često ga nestane. U takvim uslovima preživljavaju samo neke vrste životinja koje mogu podnijti ekstremne životne uslove.

 stublaja izumire 3

Zašto dolazi do ugibanja ribe

Nedostatak kisika pri dnu posebno je izražen u toku ljeta kada u eutrofnim jezerima dolazi do raslojavanja vode. Gornji sloj vode dobro je osvjetljen i zagrijan. U njemu se nalazi glavnina flore i faune. Donji sloj vode ima značajno manju temperaturu, a kod dubljih jezera nije ni osvjetljen. Ovi se slojevi ne mješaju zbog različitih fizikalno-hemijskih karakteristika. U površinskom djelu vode biljke vrše fotosintezu koristeći sunčevu energiju stvarajući organsku tvar uz oslobađanje kiseonika. Koncetracija kiseonika danju je sraznjerno velika. Budući da kiseonik koriste i biljke i životinje prilikom disanja njegova koncetracija noću, kada nema asimilacije može se bitno smanjiti. Ovakav noćni nedostatak kiseonika, kao posljedica ubrzane eutrofikacije, najčešći je uzrok pomora ribe.
Postoji nekoliko metoda kojima se može usporiti štetan proces ubrzane eutrofikacije. Prije svega neophodno je osigurati pročišćavanje otpadnih voda kroz posebne filtere, te raznim hemijskim postupcima u postrojenjima za pročišćavanje izdvojiti nepoželjnje sastojke kao što su fosfor i dušik. U nekim ribnjacima se koriste aeratori- pumpe koji upuhuju zrak kako bi se voda mješala i obogatila kisikom.
Sasvim slučano pronađoh uzrok pomora ribe koji se dogodio prije nekoliko godina na jezeru Stublaja kojom priliko je stradala velika količina  ribe. Simptomi se i ovih godina ponovo naziru pa živim u strahu da se taj nemili događaj ne ponovi. Bistro.

Share

Write you response